– Evrosamit je jednoglasno postigao dogovor. Sve je spremno da ide u ESM program za Grčku sa ozbiljnim reformama i finansijskom podrškom – rekao je Tusk, prenijela je agencija AFP.
Tusk je naveo da je Grčkoj odobren novi paket pomoći od oko 86 milijardi evra, ali pod strogim uslovima, koji uključuju paket mjera štednje koji grčki parlament mora da usvoji do srijede.
– Ovo je šansa da se Grčka, uz pomoć evropskih partnera, vrati na put privrednog oporavka i rasta – rekao je Tusk.
Grčki premijer Aleksis Cipras rekao je novinarima da je Atina obezbijedila restrukturiranje duga finansijskim paketom vrijednim 35 milijardi evra, prenosi Rojters.
Prema njegovim riječima, sporazum sa kreditorima trebalo bi da pomogne zemlji da se izvuče iz recesije i izbjegne kolaps bankarskog sistema.
Grčka je uspjela da se odupre zahtjevu da svoje javne fondove prenese u inostranstvo, kao i planu “finansijskog davljenja i kolapsa bankarskog sistema”, napomenuo je Cipras, dodavši da je to nedavno bilo planirano do najsitnijih detalja i da je već počelo da se primenjuje.
Francuski predsjednik Fransoa Oland je rekao da Grčkoj treba hitna finansijska podrška za otvaranje banaka i plaćanje dugova koji dospijevaju u julu i avgustu.
Oland je dodao da Grčka nije htjela da nastavi saradnju i traži pozajmice od Međunarodnog monetarnog fonda, ali su partneri u evrozoni Ciprasa uspeli da uvjere da je za obje strane bolje da i MMF bude jemac za pozajmice koje će Grčka dobiti od EU.
Sa druge strane, otpor sporazumu najavili su neki članovi grčke vlade i poslanici vladajuće koalicije.
Ministar rada već je rekao da su uslovi dogovora neodrživi i da bi mogli da uslijede novi izbori do kraja godine.
Takođe, “Ljevičarska platforma”, dio poslaničke grupe Ciprasove vladajuće stranke Siriza, odmah je pozvala narod da obori sporazum iz Brisela i “sukobi se s memorandumima, neoliberalizmom i štednjom koja je institucionalizovana u evrozoni”.
Veliki problem vlade je oštar sukob s predsjednicom skupštine Zoi Konstandopulu koja, iako iz Sirize, odbija da prihavati sporazum iz Brisela.
Formalno od Konstandopulu zavisi da li će parlament uspjeti da u zahtijevanom roku od tri dana donese nužne zakone, a ona je sinoć ponovila da nema namjeru da odstupi od svog protivljenja dogovoru s povjeriocima, niti da podnese ostavku na mjesto predsjednice skupštine.
Ukoliko bi odlukom poslanika ipak bila smijenjena, skupština bi, po poslovniku, morala da prekine rad na tri dana radi izbora svog novog šefa i time bi propustila rok za donošenje zakona, utvrđen sporazumom iz Brisela.
U prvim reakcijama na kompromis lidera Grčke, Njemačke, Francuske i zvaničnika Evropske unije o dužničkoj krizi Grčke koji je postignut tokom noći, premijer Belgije Šarl Mišel na svom tviter nalogu napisao je samo jednu reč: “Sporazum”.
Mišel je na svom tviter nalogu napisao: “Sporazum”, a portparol vlade Kipra: “Izgleda da imamo dogovor”.
Premijer Luksemburga Betel napisao je na svom tviter nalogu: “Nakon 17 sati pregovaranja, blizu smo postizanju sporazuma. Evropa je snažna.”
Izvor iz Brisela je tokom noći rekao za AFP da su lideri Grčke i Njemačke, Francuske i zvaničnik Evropske unije postigli noćas kompromis o dugu Atine koji će biti predstavljeni ostalim liderima evrozone.
Preliminarni dogovor Grčke i evrozone o trećem paketu pomoći predviđa teške ekonomske reforme i listu uslova koje Atina mora da usvoji da bi izbjegla finansijski kolaps.
U saopštenju sa samita lidera evrozone se navodi da ti “minimalni zahtjevi” ne garantuju uspješan ishod pregovora o paketu pomoći, navodi agencija Asošijeted pres, prenosi Beta.
Do srijede parlament u Atini treba da usvoji zakone za efikasniji sistem PDV-a i proširenje poreske osnove kako bi se povećali prihodi, početak reformi penzionog sistema, osiguravanje nezavisnosti državne statističke agencije i obezbjeđivanje “kvazi-automatskih rezova u potrošnji” u slučaju da se ne ostvari budžetski suficit.
Do 22. jula moraju da se usvoje zakoni za reformu sistema građanskog prava kako bi se učinili efikasnijim i smanjili troškovi.
Takođe, mora da modernizuje i ojača administraciju, kao i da smanji njene troškove, a prve predloge na tom planu treba da dostavi do 20 jula.
Među uslovima koje Atina treba da sprovede su i promjene koje bi omogućile produženje radnog vremena i rad prodavnica nedjeljom, liberalizacija u vlasništvu apoteka, ograničenja za pekare i mljekare, kao o otvaranje zatvorenih profesija među kojima je prevoz trajektima.
Grčka mora i da ubrza program privatizacije prebacivanjem 50 milijardi evra vrijedne imovine u nezavisan fond sa sjedištem u Atini.
Prema današnjem dogovoru, Grčka mora da traži podršku Međunarodnog monetarnog fonda pošto istekne njen sadašnji program s MMF-om početkom 2016.
Pored toga, Atina mora da dozvoli predstavnicima Evropske centralne banke, MMF-a i Evropske komisije, ranije poznatim kao “trojka” da se vrate u Atinu, a vlada mora da se konsultuje s tim institucijama o nacrtima svih važnih zakona prije odlaska u parlament.
Vlada u Atini mora da preispita i izmijeni neke zakone usvojene u poslednjih šest mjeseci za koje se smatra da su unazadili prethodne reformske mjere.(RTS)
Sporazum s povjeriocima gasi dio grčkih banaka?
Dio sporazuma koji je Grčka postigla sa međunarodnim kreditorima podrazumijeva strog nadzor evropskih institucija nad reformama grčkog bankarskog sektora, što bi moglo da znači gašenje dijela banaka, rekao je za Rojters evropski zvaničnik koji je, zbog osjetljivosti teme, želio da ostane anoniman.
Grčka ima četiri velike banke: Nacionalnu banku Grčke, Pireus, Alfa banku i Eurobanku, a izvor navodi da bi te četiri banke mogle biti svedene na dvije, prenosi Tanjug.